The Connection Between the Phenomenon of Stigmatization of Juvenile Offenders and the Disorganization of the Family
DOI:
https://doi.org/10.59519/mper3021Keywords:
stigmatization, family, disorganizationAbstract
This scientific paper deals with the analysis of the phenomenon of stigmatization of juvenile offenders by the family of juveniles. The family is a group in which the basic needs of children are met and which has a reproductive, educational and protective function. Disorganization of the family is negatively negativly held on the members, and the influence of such a family on the children is of special interest. This paper is based on the premise that the disorganized family has an impact on the emergence and development of stigmatization with juvenile offenders. The overall goal of this paper is to analyze the causal-consequential relationship between disorganization of the family and the phenomenon of stigmatization of children who have manifested criminal behavior, which in final point,, negatively reflected on the process of re-socialization. After the description of the terms, the paper presents the results of conducted research and analysis of the literature. Special reference was made to examine the effect of the appearance of the stigmatization attached to the results in the process of social reintegration of juvenile offenders, and according to the opinions of expert workers of social protection. The analysis showed a significant connection between the stigmatizing attitudes of the family as an actor in the process of resocialization and the phenomenon of stigmatization of juvenile offenders. Concluding observations point to the importance of healthy, integrated family of resocialization process, and the importance of cooperation between the center for social work, family, school and the local community as a strategy in the prevention of delinquent behavior and stigmatization of minors.
References
1. Ajduković, M. (2000). Ekološki multidimenzionalni pristup sagledavanju činitelja rizika i zaštite u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži. U: Bašić, J. i Janković, J. (ur.) Rizični i zaštitni čimbenici u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži. Zagreb: Povjerenstvo za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeži i zaštitu djece s poremećajima u ponašanju, 47- 62.
2. Avdibegović, E., Čišić, B., Karić, N., Kovačević, R, Šarić, H., Zečević, J. (2015), Diskusija i zaključci. U Avdibegović, E., Bijedić, M. &Dahić, M. (Ur.). Utjecaj različitih konteksta socijalizacije na razvoj maloljetničke delinkvencije u postratnoj Bosni i Hercegovini (naučna monografija): Univerzitet u Tuzli, OFF-SET Tuzla.
3. Cook, C.R., Williams, K.R., Guerra, N.G., Kim, T.E. i Sadek, S. (2010). Predictors of bullying and victimization in childhood and adolescence: a meta-analytic investigation: School psychology quarterly, 25(2), 65.
4. Đuranović, M., Opić, V. (2013). Mogućnosti prevencije rizičnih ponašanja djece predškolske dobi. u Zbornik radova, 8 (1): Magistra ladertina, Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučičišta u Zadru, Zadar, str. 101-111
5. Gidens, E. (2007), Sociologija. Beograd: Centar za izdavačku delatnost.
6. Goffman, E. (1963). Stigma, Notes on the managment of spoiled identity. NJ, Prentice-Hall: Englewood Clifts7. Heartherton, T.F., Kleck, R.E. Hebll, M.R., Hull, J.G. (2000). The social psihology of
stigma. New York: Guilford Press.
8. Jugović, A. (2013) Teorije društvene devijantnosti. Beograd: Parthenon.
9. Konstantinović Vilić, S & Nikolić-Ristanović, V. (2014). Fenomenološke i etiološke karakteristike maloletničkog kriminaliteta. U Nikolić-Ristanović, Stevanović (Ur.), Maloletnička delinkvencija u svetu i Srbiji, - trendovi i društveni odgovori, (39-56)., Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Univerzitet u Beogradu: Izdavačko-grafičko preduzeće „Prometej“ Beograd.
10. Krstić, Lj., Ž. (2014). Činitelji delinkventnog ponašanja., Jahr: Europski časopis za bioetiku, 5 (2): 323-348.
11. Kecman, B. (2007). Porodična psihopatologija i delinkventnost. Engrami, Vol 29., br. 1-2., Beograd, 29-38.
12. Macanović, N. (2020). Socijalno neprilagođeno ponašanje djece i adolescenata. Banja Luka: Centar modernih znanja.
13. Macanović N., Uloga egzogenih, endogenih i institucionalnih faktora u resocijalizaciji osuđenih lica, Socijalna misao 2/2009, Beograd:Izdavačko preduzeće „Socijalna misao“.
14. Majdak, M., Kamenov, Ž. (2009). Stigmatiziranost i slika o sebi maloljetnih počinilaca krivičnih djela, Zagreb: Kriminologija i socijalna integracija, časopis za kriminologiju, penologiju i poremećaje u ponašanju, Vol 17., No 1., 2009.,
15. Mićunović, LJ. (2005), Rečnik stranih reči. Beograd: Victrix.
16. Milić, A. (2007). Sociologija porodice. Beograd: Čigoja štampa.
17. Previšić, V. (2003), Obitelj kao odgojno-socijalna zajednica, Nacionalna obiteljska politika, 191-204. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.
18. Sakoman, S. (2009). Uloga obitelji u razvoju ovisniĉkih ponašanja. Medicus, 18(2), 193-204
19. Šućur. V. (2013). Razvojne karakteristike djece. u Socijalni rad u školi, teorijsko-metodološke osnove, ur. Gavrilović, A., Jugović, A., Lepir, Lj., Univerzitet u Banjoj Luci, Fakultet političkih nauka.
20. Velki, T. (2012). Uloga nekih obiteljskih čimbenika u pojavi nasilja među djecom. Psihologijske teme, 21(1), 29-60.
Downloads
Published
Issue
Section
License
Copyright (c) 2026 Ljubinka Lazić (Author)
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.
